Bogojavljenje je praznik ustanovljen na spomen Hristovog krštenja i objavljivanje Bogočoveka. Jedan je od 15 najvećih hrišćanskih praznika. Tradicionalno se na ovaj dan pliva za Časni krst.
Iako se, pri Isusovom krštenju, Bog javio u tri ličnosti – Bog Otac je govorio sa neba, Bog Sin se krstio u Jordanu, a Bog Duh Sveti je, u vidu goluba, sišao sa neba nad Hristovu glavu. Taj trenutak predstavlja objavljivanje Bogočoveka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Događaj objavljivanja Bogočoveka, navodi se u svetim knjigama, slavi se kao Bogojavljanje.
Vernici se na Bogojavljenje, pozdravljaju rečima „Hristos se javi“ a otpozdravljaju sa „Vaistinu se javi“. Kao i kod drugih praznika, i za Bogojavljenje postoje razni običaji. Po običajnom kalendaru, danas počinju dani pogodni za venčanja.
Plivanje za Časni krst i vađenje krsta iz reka i jezera običaj je koji se održava u mnogim našim krajevima. Na Bogojavljenje se pred samo svitanje kupalo u reci zarad boljeg zdravlja, ali ovaj ritual mogli su da izvode samo zdravi ljudi. Iz tog običaja je proistekla i trka za Bogojavljenski krst.
U pravoslavnim hramovima širom zemlje se na ovaj dan osveštava Bogojavljenska vodica. Za nju se govori da ima lekovita svojstva, a običaj je da vernici uzmu malo ove vode i odnesu je kući. Da bi bili zdravi tokom cele godine treba da se sa ukućanima umiju njome. Staro narodno verovanje kaže da se na Bogojavljensku noć, tačno u ponoć, otvara nebo, a srećnicima koji to primete i u tom trenutku zamisle želju, sam Bog im je ispunjava. Takođe, trebalo bi da zapamtite san koji ste usnili u noći između 18. i 19. januara, jer oni predstavaljaju poruku od Boga i svojevrsno predskazanje događaja koji slede.