Danas su Sveta Tri jerarha

12. februara, Srpska pravoslavna crkva obeležava Sveta Tri jerarha, hrišćanski praznik ustanovljen davne 1076. u čast svetaca Vasilija Velikog, Grigorija Bogoslova i Jovana Zlatoustog. Sveta Tri Jerarha su krsna slava porodica, crkava, manastira, kao i esnafska slava bakalina. U srpskim krajevima pomenuti sveci se smatraju zaštitnicima ljudi i životinja od mraza, hadnih i zlih vetrova. Po tome kakvi vetrovi duvaju ovog dana, prognozira se kakvo će vreme u toku godine biti.

Sveta tri Jerarha su svetitelji Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a svaki od njih ima svoj dan praznovanja u mesecu januaru.

Vasilije Veliki 1. januar, Grigorije Bogoslov 25. januar i Jovan Zlatoust 27. januar i 13. novembar. A ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku za vreme cara Aleksija Komnena. Jedno vreme se povela polemika o tome ko je od njih trojice svetitelj.

Jedni su uzdizali Vasilija zbog njegove čistote i hrabrosti; drugi Grigorija zbog njegove nedostižne dubine i visine uma u bogoslovlju; treći opet Zlatousta zbog njegove čudesne krasnorečivosti i jasnoće izlaganja vere.

I tako, jedni se nazvaše vasilijani, drugi grigorijani, a treći jovaniti. No promislom Božjim ovaj spor bi rešen na korist crkve i na još veću slavu trojice svetitelja.

Episkop evhaitski Jovan (14. juna) imao je jednu viziju u snu, naime: najpre mu se javiše svaki od ova tri svetitelja, najposle u velikoj slavi i neiskazanoj krasoti, a potom sva tri zajedno.

Tada mu rekoše: – Mi smo jedno u Boga, kao što vidiš, i ništa nema u nama protivrečno… niti ima među nama prvog ni drugog.

Još posavetovaše svetitelji episkopa Jovana da im on napiše jednu zajedničku službu i da im se odredi jedan zajednički dan praznika.

Povodom ovoga divnog viđenja spor se reši na taj način što se odredi 30. januar/ 12. februar kao zajednički praznik za sva tri ova jerarha. Ovaj praznik grčki narod smatra ne samo crkvenim nego i svojim najvećim nacionalnim i školskim praznikom.

Prema verovanjima, Sveta tri jerarha štite narod i životinje od zlih vetrova i mrazeva.

Po tome kakvi vetrovi budu duvali na današnji dan, kako se veruje, može da se prognozira kakvo će biti vreme tokom godine. Ukoliko duva s juga, godina će biti dobra i bogata, severac donosi lošu godinu s hladnim vremenom. Istočni vetar donosi nestašice, a zapadni blagodet, bar što se tiče ribe i mleka. I ako vetra nema – dobro je, čeka nas vesela i bogata godina.

Čobani u pojedinim krajevima Srbije okupljaju se na današnji dan i sviraju frulu. Sveta tri jerarha slave se kod Srba kao krsna slava. Ovaj veliki praznik u crkvenom kalendaru obeležava se crvenim slovom, a slave ga i mnogi manastiri i crkve.

U vreme cara Aleksija Komnena, došlo je među učenim ljudima u Carigradu do nesuglasica i prepirki, koji je od trojice svetitelja bio najveći.

Po jednima je to bio Sveti Vasilije Veliki, jer je duboko prodro u tajnu bića, isti onaj Vasilije koji se svojim vrlinama upodobio Anđelima i takmičio se sa njima.On nije tako lako opraštao grešnicima, bio je strog, jer nemade u sebi ničeg zemaljskog.

Nasuprot njemu, bio je Sveti Jovan Zlatoust, koji je lako opraštao grešnicima i privlačio ih pokajanju.Zato ga jedni smatraše manjim od Vasilija Velikog, a drugi pak zbog njegove slatkorečivosti i razumevanja slabosti ljudskih većim od njega.

Postojala je i treća grupa, koja je veličala Svetog Grigorija Bogoslova, smatravši da je on najveći od njih trojice, jer odlikova se on kitnjastim i divnim stilom, kojim je prevazilazio sve crkvene mudrace.
I tako dođe do podele među pristalicama njihovim na: Vasilijane, Grigorijane i Jovanite.

Spor je rešen u korist Crkve i slavu svetitelja jer se oni, svaki ponaosob, a potom sva trojica, javiše u snu episkopu evhaitskom Jovanu rečima da su oni jedno u Bogu i da među njima nema ničega protivrečnog.Posavetovali su episkopa da im napiše jednu zajedničku službu i odredi zajednički dan praznika.Tako je među narodom spor srećno rešen i 30. januar (sada 12. februar) određen kao zajednički praznik ovih svetitelja.

Proslavljaju ga svi pravoslavni, a u Grčkoj je to najveći nacionalni i školski praznik.
Tri Jerarha su zaštitnici ljudi i životinja od hladnoće i zlih vetrova. 

Sveta tri Jerarha se slavi sa mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li “pada” u sredu ili petak kada se slavi posno, a ostalim danima se slavi mrsno.